Xi’an

Sian, Hsi-An, Chang'an, Xijing, Anxi… Varijacije imena istog grada koji je bio dom više od deset kineskih dinastija i istočna polazišna točka trgovačke rute Put svile. Kao jednog od gradova u unutrašnjosti Kine, ekonomska reforma ga zaobilazi te se krajem 90-ih godina 20. st. formira ekonomska politika koja ga pretvara u važno industrijsko i obrazovno središte. Međutim, svijetu ostaje poznat po povijesnom otkriću Vojske od terakota i Mauzoleja prvog kineskog cara iz dinastije Qin.

Povijest
Grad, čije značenje imena u slobodnom prijevodu glasi „Zapadni mir“, važno je kulturno područje iz više razloga, a jedan od njih je otkriće Lantianskog čovjeka 1963. i 1964. godine. Do tada se vjerovalo kako je Pekinški čovjek najstariji fosilni ostatak evolucije hominida u Kini, ali ga Lantianski čovjek prelazi za nešto više od 400 000 godina. Istočno od grada još je jedan povijesno važan arheološki lokalitet otkriven sredinom 20. stoljeća. Radi se o selu Banpo, neolitskom naselju starom 6 500 godina koji je danas muzej.

Političkim centrom postaje za vrijeme dinastije Zhou (od 1045. do 256. g. pr. n. e.) kada se jugozapadno od njega utemeljuje grad-prijestolnica Fenghao, zapravo zajedničkom nazivu za dva odvojena naselja Fengjing i Haojing. Jedna od zanimljivosti vezanih uz ovu dinastiju je sustav podjele dobara seoske zemlje naziva „Teorija od sistema jing“. Prema toj teoriji zemlja je podijeljena na devet polja u čijem se središtu nalazi bunar koji pripada gospodaru. Preostalih osam polja obrađuju seoske obitelji i koriste vodu iz bunara kako bi navodnile zemlju. Kao zahvalu za vodu, obitelji obrađuju i polje oko bunara te urod koji rodi ide gospodaru kao vlasniku. U stvarnosti je priča bila malo drugačija te su obitelji zajedno obrađivale svu zemlju, a određeni dio se davao gospodaru.

U kasnijim godinama grad sve više širi svoj kulturni i gospodarski utjecaj, a dolaskom cara Shi Huanga na vlast postaje novom prijestolnicom po prvi puta u povijesti ujedinjenog kineskog carstva. Njegova veličanstvena grobnica i njeni nimalo manje impozantni kipovi-vojnici učinili su Xi'an najvećom turističkom atrakcijom središnje Kine. Utemeljenje Xi'ana kao grada kojeg danas znamo, započinje 202. g. pr. n. e. kada na vlast dolazi dinastija Han. Grad nosi naziv Chang'an ili Vječni mir i iako je kao takav nastao nakon cara Qin Shi Huangadija najbolje opisuje njegov trajni grob. Osnivač dinastije Han Liu Bang podiže palaču Weiyang koja će tada biti najveća palača na svijetu s veličinom od 4.8 km2, skoro sedam puta većom od površine Zabranjenog grada (11 puta veličina Vatikana). Carska palača preživjela je skoro 800 godina kad su je lokalni pljačkaši zapalili do temelja i danas ostaje otvoreno područje bez dokaza o nekadašnjoj slavnoj veličini.

Tijekom narednih nekoliko stotina godina Xi'an će mijenjati svoj status prijestolnog grada.  Tijekom dinastije Tang broji najviše stanovnika i najveću površinu (88 km2) što ga u tom trenutku čini najvećim gradom na svijetu. Po propasti dinastije biva razrušen te se većina stanovnika seli u novi glavni grad Luoyang, a grad ponovno obnavlja prvi car iz dinastije Ming, Car Hongwu, koji mu 1369. g. daje današnje ime Xi'an. Iako poduzima obnovu radi ponovne uspostave centralne uprave u gradu, mijenja mišljenje i seli prijestolnicu na istok u grad Nanjing.

U stoljećima nakon, grad polako prestaje biti epicentar zbivanja i iako će i dalje uživati važnu ulogu trgovačkog križišta na Putu svile, nikad neće vratiti onu slavu i moć koju je nekada imao. Danas je dio nove ekonomske politike, a novija istraživanja pokazuju kako ga se može svrstati u jedne od najbrže rastućih gradova Kine.

Ekonomija
Uspostavljanjem prijateljskih odnosa na međunarodnoj sceni i provođenjem politike modernizacija, Kina prolazi kroz značajne promjene u socijalnoj, ekonomskoj, gospodarskoj i političkoj sferi. Godina 1978. označava prekretnicu u njenoj povijesti, prelazak sa skoro 30 godina starog planskog ekonomskog sustava na slobodno tržište. U fokus nove ekonomske politike stavljena su obalna i priobalna područja istočne Kine i njihovi se centralni gradovi ubrzo razvijaju u moderne metropole. Zapadni dijelovi države bivaju zapostavljeni, ponajviše zbog svog nepovoljnog položaja u unutrašnjosti zemlje. Kako bi im ubrzao proces razvoja i omogućio dostizanje gradova na istoku, tadašnji premijer Kine Zhu Rongji 2001. g. objavljuje program Razvoja kineskog Zapada koji slijedi smjernice Petogodišnjih planova razvoja Kine. Postojeća infrastruktura se mijenja i modernizira, potiče se ulaganje stranog kapitala, promiče se svijest o važnosti o očuvanja okoliša i važnosti visokog obrazovanja.

Xi'an postaje jedan od gradova uključenih u program Razvoja i ubrzo postaje najveća ekonomija pokrajine Shaanxi sa zabilježenim BDP-om od 71 milijun američkih dolara i čini skoro 42% ukupnog BDP-a pokrajine. Zanimljiv je podatak da je više od 2 500 poduzeća otvorilo svoje podružnice u gradu, od kojih se njih 19 nalazi na Forbesovoj listi najvećih kompanija (Coca-Cola, Toshiba, Fujitsu, Boeing i dr.).
Najveće industrijske zone grada nalaze se sjeverne od njegove jezgre i uključuju područje Ekonomske i tehnološke zone i  Hi-Tech industrijsku zonu razvoja. Potonji posjeduje više od 16.000 kompanija s godišnjim prihodom od 85 milijuna američkih dolara.

Turizam i kultura
Turizam igra bitnu ulogu obzirom da je grad jedan od četiri antička grada-prijestolnica. Njegovo najposjećenije odredište svakako je arheološko nalazište terakota vojnika i mauzoleja prvog cara, ali vrijedi spomenuti i zidine grada iz 14. st. Dužina im iznosi nešto manje od 12 kilometara,  visoki su 12 metara, a u donjem dijelu široki su između 15 i 18 metara te okružuju jezgru grada površine 14 km2. Grad je ponovno podignut nakon što su ga uništili nomadski pljačkaši te je svrha zidova bila bolja i efikasnija zaštita. Njegovu fortifikaciju čini 98 bedema koji se izdvajaju iz glavnog zida svakih stotinu metara i koji su udaljeni taman dovoljno da strijela izbačena iz jednog padne na tlo pokraj drugog bedema. Kako u antička vremena nisu postojala oružja dovoljne razorne snage da oštete i unište zidine i bedeme, jedini način nasilnog ulaska u grad je bilo kroz gradska vrata. Xi'an ima jedan od rijetkih primjera gradskih vrata s kompleksnom unutarnjom strukturom koju čine tri kule; vanjska koja spušta i podiže gradska vrata, srednja u kojoj su stacionirani spremni strijelci i unutarnja koja puštaju posjetitelje u grad. Izgledom i svrhom neodoljivo podsjećaju na zidine antičkog grada Pingyaa, a vožnja po zidinama jedno je od najljepših iskustva u gradu.  

Još jedna znamenitost grada nosi zanimljivo ime; Velika pagoda divlje guske. Legenda kaže da su u blizini budućeg hrama stanovali budistički svećenici. Za vrijeme blagdana u kojem im je dopušteno jesti meso, hranili su se lokalnim životinjama. Jednog dana, na sam blagdan, glavni od njih je proglasio dan nejedenja mesa jer nisu mogli uhvatiti nijednu životinju. Tada se iznad njih stvorilo jato gusaka, a na njihove molitve upućene bogovima, jedna od njih je mrtva pala na zemlju. Na tom je dijelu u čast bogovima i žrtvovanoj guski podignuta današnja građevina. Pagoda je 64,5 metara visoko arhitektonsko čudo jer joj tijelo čine cigle bez vezivnog materijala.
Često se čuje da su Bell Tower i Drum Tower drugi simboli grada. Nastali su paralelno s gradnjom zidina te se ubrajaju u najljepše znamenitosti dinastije Ming. Bell Tower je ujutro zvonio za početak dana, dok je Drum Tower obilježavao njegov kraj. Za Bell Tower se veže legenda o zmaju koji je uzrokovao potrese. U dinastiji Ming deseci tisuća stanovnika je poginulo i isto toliko ih je bilo ranjeno upravo zbog stalnih potresa. Car je čuo da u rijeci koja teče uz grad živi zmaj koji te potrese uzrokuje i naredio je stanovnicima da izrade dugački željezni lanac kojim će ga uhvatiti i zauzdati. Zatim se gradi Bell Tower oko kojeg će zmaja zavezati. Priča kaže kako su potresi prestali kad se Kula izgradila.

Jedno od rijetkih suvremenih znamenitosti grada uzor je našlo u Okrugu 798 i Šangaju 1933. Radi se o umjetničkom okrugu u kojem djeluje tek 50 umjetnika, ali koje radi na uspostavi nove kulturne scene u Xi'anu. Okrug se zove Tekstilni grad po mnogim tvornicama tekstilne industrije koje su sada propale i napuštene. Od 2007. g. sve više umjetnika sudjeluje u organiziranim radionicama i izložbama.

Xi'an je jedini grad u Kini koji se može pohvaliti dvama filmovima koji su osvojila Zlatnog medvjeda, nagradu Berlinskog filmskog festivala, a producirale su ih filmske kompanije iz Xi'ana. Film Red Sorghum (Crvena šećerna trska) baziran je na romanu kineskog pisca Mo Yana, dobitnika Nobelove nagrade za književnost i režiran pod redateljskom palicom eminentnog kineskog redatelja Zhang Yimoua, inače rođenog u Xi'anu. Drugi film, Tuya's Marriage (Tuyin brak) režirao je Wang Quan'an koji pripada Šestoj generaciji kineskih redatelja. Treći film Black Coal, Thin Ice (Crni ugljen, tanak led) redatelja Diaoa Yinana osvojio je nagradu Zlatni medvjed u veljači 2014. godine.

Autor: Andrea Pleša

Podijelite s prijateljima...Share on Facebook
Facebook
Share on Google+
Google+
Tweet about this on Twitter
Twitter
Share on LinkedIn
Linkedin